Jedan od najčešćih komentara roditelja glasi:
„Od kada je krenuo u vrtić, kao da je stalno bolestan.“
Ako vam ovo zvuči poznato, niste jedini.
Mnogi roditelji imaju utisak da se dete tek oporavi od jedne prehlade, a već nekoliko dana kasnije ponovo počinje da kašlje, kija ili dobije temperaturu. Nekada se pojavi konjunktivitis, drugi put stomačni virus, a nije retkost ni da se na koži pojave osip, sitne ranice ili bakterijske infekcije poput impetiga.
Prve godine boravka u vrtiću zaista predstavljaju period kada se deca češće razboljevaju. Iako to može biti iscrpljujuće i za roditelje i za mališane, u većini slučajeva reč je o potpuno očekivanom procesu sazrevanja dečijeg imunog sistema.
Zašto se to dešava i kako možemo pomoći da dete ostane što zdravije?
Zašto su vrtići idealno mesto za prenos mikroorganizama?
Vrtići nisu „nehigijenska mesta“. Naprotiv, u njima postoje jasna pravila održavanja higijene.
Međutim, treba imati u vidu da se u jednoj prostoriji svakodnevno nalazi veliki broj dece koja:
- dele igračke,
- sede za istim stolovima,
- koriste iste rekvizite,
- dodiruju iste površine,
- grle se i igraju zajedno,
- tek usvajaju navike pravilnog pranja ruku i higijene prilikom kašljanja i kijanja.
Upravo zbog toga virusi i bakterije mnogo lakše pronalaze put od jednog deteta do drugog.
Imuni sistem tek uči
Jedna od najvećih zabluda jeste da često razboljevanje znači da dete ima „slab imunitet“.
U većini slučajeva nije tako.
Polazak u vrtić predstavlja prvi veliki susret organizma sa velikim brojem mikroorganizama koje dete do tada nije imalo priliku da upozna. Na neki način, imuni sistem tada „uči“.
Zbog toga su prve jedna do dve godine boravka u kolektivu obično najizazovnije.
Najčešće infekcije u vrtićima
Roditelji se najčešće susreću sa:
- prehladama,
- virusnim respiratornim infekcijama,
- konjunktivitisom,
- stomačnim virusima,
- bolešću šaka-stopala-usta,
- impetigom,
- vaškama,
- gljivičnim infekcijama kože,
- sitnim ranama koje se mogu inficirati.
Iako većina ovih stanja prolazi bez posledica, važno je reagovati na vreme i sprečiti njihovo širenje.
Koža – prva zaštitna barijera organizma
Roditelji često najveću pažnju posvećuju temperaturi ili kašlju, dok se na kožu obraća manje pažnje. A upravo je zdrava koža jedna od najvažnijih prirodnih zaštitnih barijera našeg organizma.
Sitne ogrebotine, posekotine, ujedi komaraca ili iritacije nastale češanjem predstavljaju mesta kroz koja bakterije lakše dospevaju u površinske slojeve kože.
Zbog toga pravilna nega kože ima mnogo veći značaj nego što se često misli.
Šta roditelji mogu da urade?
Ne postoji način da dete nikada ne bude bolesno, ali postoje navike koje mogu značajno smanjiti rizik od širenja infekcija.
Najvažnije su:
- redovno pranje ruku,
- kratki nokti,
- svakodnevno kupanje,
- redovna promena peškira,
- čišćenje sitnih ogrebotina,
- izbegavanje češanja promena na koži,
- ostanak kod kuće kada je dete bolesno.
Male navike često prave veliku razliku.
Gde se u svakodnevnoj nezi uklapa MyHOCl losion?
Kada govorimo o nezi dečije kože, roditelji sve češće traže proizvode koji ne sadrže alkohol, parfeme ili druge sastojke koji mogu dodatno iritirati osetljivu kožu.
MyHOCl losion sadrži hipohlorastu kiselinu (HOCl) – molekul koji i naš organizam prirodno stvara kao deo urođenog imunološkog odgovora. Zbog svog sastava namenjen je blagoj higijeni i svakodnevnoj nezi kože, uključujući i osetljivu dečiju kožu.
Može biti praktičan za negu kože nakon igre, sitnih ogrebotina, ujeda insekata ili drugih svakodnevnih situacija u kojima je potrebno održavati kožu čistom.
Važno je naglasiti da MyHOCl losion nije lek niti zamena za terapiju koju odredi lekar. Kod svake sumnje na infekciju ili pogoršanja promena na koži potrebno je obratiti se pedijatru ili dermatologu.
Kada obavezno posetiti lekara?
Obratite se lekaru ukoliko:
- dete ima visoku temperaturu,
- promene na koži se brzo šire,
- pojavljuje se gnoj,
- dete deluje malaksalo,
- simptomi traju duže nego što je očekivano.
Pravovremena dijagnoza je najbolja zaštita.
Zaključak
Polazak u vrtić predstavlja veliki korak u odrastanju svakog deteta. Uz nova prijateljstva, igru i učenje dolaze i prvi ozbiljniji susreti sa različitim virusima i bakterijama. I to je normalan deo razvoja dečijeg imunog sistema.
Roditelji ne mogu sprečiti svaki virus ili svaku infekciju, ali mogu pomoći usvajanjem dobrih higijenskih navika i pravilnom negom kože.
Briga o zdravlju ne počinje tek kada se dete razboli. Ona počinje svakodnevnim malim navikama koje grade veliku razliku.
Mišljenje stručnog tima ECOLIT-a
Prve godine boravka u kolektivu predstavljaju period intenzivnog razvoja imunološkog sistema. Zbog toga je važno negovati navike koje doprinose očuvanju zdravlja dece – od pravilnog pranja ruku do svakodnevne nege kože. Kod svake sumnje na infekciju ili pogoršanja simptoma potrebno je potražiti savet zdravstvenog radnika.
